• Kontakt

    Telefon: + 385 1 4573 937

    Fax: +385 1 4611 032

    Skype: mmh-cyn

  • Adresa

    Selska cesta 112c,
    10 000 Zagreb,
    Hrvatska


NAŠI DONATORI

Mreža mladih Hrvatske ulaže napore u osiguravanju vjerodostojnosti i istinitosti informacija koje prenosi putem svog info-servisa "Mladi info". Međutim, Mreža mladih Hrvatske nije u mogućnosti jamčiti potpunu vjerodostojnost i istinitost informacija i odriče se odgovornosti za eventualne štete nastale korištenjem istih.


Sva prava pridržana 2007. - 2017. MMH.
Razvoj i održavanje: invento*

09.06.2017.

Gradimo li na dobrim temeljima? Mladi građevinari, arhitekti i geodeti žele vraćanje pripravništva


Mi nismo plaćeni za ono što radimo. Poslovi koje radimo naplaćuju se klijentima i do šest puta više. Radiš, a nisi plaćen. Točka.

 

 

Inicijativa Vrijedim više organizirala je tribinu pod nazivom „Gradimo li na dobrim temeljima?“, na kojoj se raspravljalo o utjecaju stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) na sektore građevinarstva, arhitekture i geodezije. Na tribini su sudjelovali stručnjaci, predstavnici sindikata i poslodavaca, te mlade osobe koje su same iskusile SOR. Tribina je održana u prostorijama Matice hrvatskih sindikata, uz sudjelovanje većeg broja sadašnjih ili bivših studenata spomenutih fakulteta. S obzirom na nedostatak sektorskih analiza učinaka SOR-a na kvalitetu radnih mjesta u pojedinim profesijama, cilj tribine bio je rasvijetliti učinak SOR-a na položaj mladih inženjera i magistara građevinarstva, arhitekture i geodezije na tržištu rada, kao i potaknuti mlade profesionalke i profesionalce na promišljanje o svojim radnim pravima i aktivističkom angažmanu za njihovo poboljšanje.

 

Dr. sc. Mislav Stepinac, dipl. ing. grad. s Građevinskog fakulteta predstavio je istraživanje o stručnom osposobljavanju osoba koje su završile Građevinski fakultet, provedeno putem ankete koju su ispunile 274 osobe. Istraživanje pokazuje da po isteku stručnog osposobljavanja samo 29 posto građevinara ostaje formalno raditi u struci, 53 posto ih je nezaposleno, a 18 posto formalno radi izvan struke ili radi neformalno. Uočljiv je i konstantan pad početnih plaća, a posebno se ističe podatak da je 2014. g. od svih ispitanika njih 80 posto ušlo na tržište rada preko mjere SOR. Mladi znanstvenik napominje i da je samo iz njihovog uzorka ispitanika u zadnjih šest godina u inozemstvo otišla cijela jedna generacija mladih građevinara.

 

Doc. dr. sc. Saša Ahac, dipl. ing. grad. s Građevinskog fakulteta i koautorica istraživanja smatra da je nužno što prije vratiti pripravništvo, jer su mladi izuzetno motivirani za rad te u pravilu žele ostati u Hrvatskoj, ali su u ovim uvjetima primorani ići trbuhom za kruhom. Smatra da postoji prostor za poboljšanje uvjeta ulaska na tržište rada mladih građevinara, ali ona ga vidi kroz poboljšanje stručne prakse za vrijeme obrazovanja. „Uz kvalitetnu praksu, pet godina obrazovanja sasvim je dovoljno za brzo uvođenje u posao.“ Zaključuje da su nažalost naši mladi postali dobar izvozni proizvod čiji rad se vani više cijeni. Podsjetila je i da je 2008. g. početna plaća pripravnika bila oko šest tisuća kuna.

 

Jasmina Trupković, mag. geod. koja je prošla kroz mjeru SOR, upozorila je na veliki problem što je većina ponuda za SOR u Zagrebu, a ako niste iz Zagreba, teško je preživjeti dvije godine na minimalcu i uopće imati financijske uvjete da se osposobljavanje odradi.  Iako smatra da neka potrebna znanja nakon fakulteta nije imala, kaže da je dvije godine osposobljavanja apsolutno previše.

 

Ana Oršolić, mag. arh. koja je trenutno u mjeri SOR, napomenula je kako ima sreću da je pronašla dobrog poslodavca, ali da mnogi njezini kolege nisu te sreće. Smatra da je strašno da osposobljavanje traje dvije godine jer se arhitekti relativno brzo uhodaju u posao, a često znaju koristiti nove 3D programe i bolje od samih poslodavaca, te se transfer znanja zapravo događa u obrnutom smjeru. Upozorila je da arhitekti imaju obavezu za vrijeme studija proći kroz stručnu praksu u trajanju od tri mjeseca, ali da se nažalost ta praksa nikako ne vrednuje, niti u formi ECTS bodova, niti u vidu staža. Uz to, sve je više slučajeva gdje se očekuje puno prekovremenih sati koji se ne plaćaju. Zaključuje da je u trenutku njenog upisa studija početna plaća za arhitete bila između pet i šest tisuća kuna, a da danas iznosi tri i pol do četiri tisuće kuna, i to nakon dvije godine na minimalcu.

 

Domagoj Ferdebar, mag. oec. iz Sindikata graditeljstva Hrvatske istakao je da se u građevinskom sektoru smanjuje kvaliteta rada i po ostalim osnovama. Oprema je zastarjela, manje su u nju ulaže, rad je potplaćen, praksa je neadekvatno organizirana, a posljedica SOR-a je da je smanjio vrijednost rada na nulu. Upozorava da ne smijemo izjednačavati pripravništvo i SOR, jer SOR zapravo nije pravi ulaz u zaposlenost, budući da se radi o osposobljavanju bez ugovora o radu.

 

Darko Jambreković, dipl, iur., predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca graditeljstva, rekao je da sektor graditeljstva raste te da su nam potrebni i građevinari i arhitekti i geodeti. Napominje da poslodavci uzimaju mlade osobe samo kada im trebaju, a ako mogu na SOR, onda će to iskoristiti jer im je financijski isplativije. Upozorava da smo sada na europskom tržištu i da ako želimo opstati moramo izjednačiti uvjete rada s onima u EU. Također upozorava da je nakon ovogodišnjih primjena u mjerama HZZ-a SOR teško iskoristiv u građevinskom sektoru, jer te firme imaju velike fluktuacije radnika što je jedna od prepreka pri korištenju SOR-a.

 

Tribini nije nedostajalo niti komentara iz publike, gdje se između ostaloga moglo i čuti da su mladi razočarani jer su za vrijeme studija imali i dvostruko viša primanja na studentskim poslovima za koje im nije bila potrebna nikakva kvalifikacija. Jedan mladić napomenuo je da se želi oženiti i imati djecu, ali da je danas između 25 i 27 godine to apsolutno nemoguće. Želi više od života, a ne može ni minimum zadovoljiti. Čuli smo i upozorenje da na SOR-u mladi ovise isključivo o dobroj volji poslodavaca i da žene nemaju pravo ni zatrudniti, niti ići na bolovanje. Iz publike se čuo i zanimljiv zaključak teme:

 

„Mi nismo plaćeni za ono što radimo….Radiš, a nisi plaćen. Točka.“

 

Nadamo se da će njihove poruke doprijeti i do novog ministra.

 

___________________________________

Inicijativa „Vrijedim više“, koju su pokrenuli Mreža mladih Hrvatske, Matica Hrvatskih sindikata i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zalaže se za povratak dostojanstva radu mladih, prije svega kroz ukidanje stručnog osposobljavanja i povratak pripravništva.

 

  




Podijeli zanimljivost sa društvom: